- Objavljeno: 16.04.2025.
Predstavljanje knjige „Nazočnost svjedoka na pretrazi doma“ dr. sc. Silvije Pejaković-Đipić
Knjiga je nastala na temelju autoričinog doktorskog rada u kojem istražuje odredbu o obveznoj nazočnosti dvoje svjedoka tijekom pretrage doma ili drugog prostora
U Knjižnično-informacijskom centru Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“ je u srijedu 16. travnja 2025. održano predstavljanje knjige dr. sc. Silvije Pejaković-Đipić „Nazočnost svjedoka na pretrazi doma“ u suorganizaciji Službe za nakladničko-knjižničnu djelatnost i Muzej policije te Alumni kluba Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti.Knjiga je nastala na temelju autoričinog doktorskog rada u kojem istražuje odredbu o obveznoj nazočnosti dvoje svjedoka tijekom pretrage doma ili drugog prostora koja se nalazi i u članku 34. Ustava Republike Hrvatske i u stavku 3. članka 254. Zakona o kaznenom postupku. Budući da se radi o vrlo važnom pravilu za postupanje i zakonitost rada redarstvenih vlasti, autorica je odlučila ispitati njegova obilježja i njegovu praktičnu primjenu te utvrditi je li njegovo postojanje u današnjim uvjetima i okolnostima još uvijek opravdano, a ujedno i ustanoviti postoje li mogućnosti za napredak u nadzoru zakonitosti radnje i naknadne sudske kontrole vjerodostojnosti nalaza pretrage.
Kako bi odgovorila na sva ta pitanja, autorica u devet poglavlja temeljito istražuje: postupak pretrage doma u kaznenoprocesnom i kriminalističkom smislu; nepovredivost doma u povijesnim i suvremenim hrvatskim, europskim i svjetskim ustavnim izvorima; povijest uvođenja svjedoka u kazneni postupak; razvoj odredbe o nazočnosti svjedoka u hrvatskom kaznenom postupku; psihologiju svjedočenja i iskaza; nazočnost svjedoka pretrage u pravu drugih država; prenošenje nalaza pretrage doma unutar Europske unije; svjedoke pretrage u praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske te stavove studenata građana i studenata policijskih službenika o nazočnosti dva svjedoka tijekom pretrage doma. Na kraju knjige autorica iznosi korisne zaključke, razmatranja i prijedloge.
O knjizi dr. sc. Silvije Pejaković-Đipić su, uz samu autoricu, govorili i recenzenti izv. prof. dr. sc. Zoran Burić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Željko Karas s Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“, “Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti te urednica knjige Antonija Rakuljić iz Službe na nakladničko-knjižničnu djelatnost i Muzej policije.
Izv. prof. dr. sc. Zoran Burić se osvrnuo na pravni aspekt te je govorio o prenormiranosti ovog pitanja uzevši u obzir da se ono nalazi i u Ustavu i u Zakonu o kaznenom postupku. Spomenuo je da se radi o anakronoj i neprikladnoj pravnoj regulaciji te je pohvalio autoričinu razradu na prvi pogled nevažne, sporedne i tehničke teme kao zapravo iznimno koristan doprinos unapređenju zakonodavstva.
Prof. dr. sc. Željko Karas je također pohvalio korištenu metodologiju i detaljnost u pristupu autorice. Problematizirao je privatnost osobe čiji se dom ili prostor pretražuje u slučaju kada tijekom tog postupka moraju biti nazočna dva svjedoka koja mogu biti i slučajni prolaznici ili neprijateljski nastrojeni prema osobi u pitanju ili, pak, jednostavno nezainteresirani za ono što se događa i kakve sve to posljedice može imati. Stavio je naglasak na praktičnu, kriminalističku primjenu teme navevši nekoliko zanimljivih konkretnih primjera iz knjige te je doveo u pitanje i samu pouzdanost i opravdanost postojanja svjedoka rekavši, između ostalog, da se radi o za tu radnju neuvježbanim i neupućenim pojedincima čije sudjelovanje danas većinom služi kao neka vrsta neposrednog nadzora policijskog postupanja.
Urednica knjige Antonija Rakuljić je ukratko govorila o procesu uređivanja knjige te zahvalila autorici, recenzentima te lektorici izdanja Ivani Plavčić na iznimnom angažmanu, a autorica dr. sc. Silvija Pejaković-Đipić je istaknula da je u knjizi obuhvatila temu za koju je izrazito strastveno zainteresirana i na kojoj je više godina predano i posvećeno radila te je zahvalila na suradnji i podršci Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“, Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti, Službi za nakladničko-knjižničnu djelatnost i Muzej policije te, najvažnije, svojoj obitelji.







